Deca često dolaze u kontakt sa pravosudnim sistemom i za mnoge je to vrlo neprijatno iskustvo iako ne bi trebalo da bude, jer postoji niz zakona i standarda koji ih štite i treba da obezbede da se deca osećaju sigurno.
Dete može da dođe u kontakt sa zakonom na različite načine, npr. u slučajevima:
1. Dete, u izuzetnim slučajevima, ne mora da bude informisano o svojim pravima i postupku.
Deca i njihovi roditelji, usvojioci ili staratelji, od prvog kontakta sa pravosudnim sistemom ili relevantnim institucijama, kao što su policija, imigracione službe, obrazovne, socijalne ili zdravstvene ustanove, imaju pravo na to da adekvatno budu informisani o svojim pravima na jeziku prilagođenom detetu.
Kada su u pitanju deca žrtve krivičnog dela, ovo uključuje pravo:
Maloletni učinilac krivičnog dela ima pravo da uvek pre prvog saslušanja na jeziku koji razume bude obavešten o sledećem:
2. Odluka doneta u postupku ne mora uvek da bude u najboljem interesu deteta.
Prilikom donošenja odluka koje se tiču deteta, odrasli moraju da vode računa o tome da je ta odluka najbolja za dete u datim okolnostima. U članu 3, stav 1 Konvencije o pravima deteta kaže se da u svim aktivnostima koje se tiču dece, bez obzira na to da li ih preduzimaju javne ili privatne institucije socijalne zaštite, sudovi, organi uprave ili zakonodavna tela, najbolji interes deteta mora biti na prvom mestu.
3. Individualna procena znači posebno posvećivanje pažnje svakom pojedinačnom detetu uključenom u krivični postupak bilo kao žrtva, svedok ili učinilac krivičnog dela.
Individualna procena znači posebno posvećivanje pažnje svakom pojedinačnom detetu uključenom u krivični postupak bilo kao žrtva, svedok ili učinilac krivičnog dela. Pažnja se posvećuje njegovoj ličnosti i zrelosti, društvenom i porodičnom okruženju iz koga potiče, kao i svakoj eventualnoj ranjivosti deteta.
Individualna procena pomaže stručnjacima da razumeju sve faktore koji su uticali na to da dete dođe u kontakt sa pravosuđem. Na osnovu ove procene oni mogu bolje da sagledaju potrebe svakog deteta i da mu pruže adekvatnu podršku, kako bi dete što lakše prošlo kroz čitav proces.
4. Profesionalci koji rade sa decom žrtvama i učiniocima krivičnih dela dužni su da vode računa o zaštiti njihove privatnosti.
Svi profesionalci koji rade sa decom žrtvama i učiniocima krivičnih dela dužni su da vode računa o zaštiti njihove privatnosti. Ovo podrazumeva: isključenje javnosti tokom krivičnog postupka i obavezu čuvanja tajne u vezi sa činjenicama i podacima koji su izneti tokom postupka.
5. Dete nema aktivnu ulogu u postupku, njegovo mišljenje se ne uzima u obzir u postupcima koji ga se tiču.
Svakom detetu koje učestvuje u sudskom postupku neophodno je omogućiti da bude konsultovano i saslušano u postupcima koji ga uključuju ili ga se tiču. Stručnjaci koji rade sa decom obavezni su da sa dužnom pažnjom razmotre mišljenje deteta u svim stvarima koja ga se tiču, imajući u vidu uzrast, razvojne mogućnosti i komunikacione i druge sposobnosti i potrebe deteta, kao i da uzmu u obzir njegove stavove, potrebe i brige.
6. U pravnom sistemu Republike Srbije, krivično odgovorna mogu da budu samo deca koja su starija od 14 godina.
U pravnom sistemu Republike Srbije, dete koje nije navršilo 14 godina nije krivično odgovorno. To znači da se protiv tog deteta ne može voditi krivični postupak niti mu se može izreći krivična sankcija.
7. Maloletno lice učinilac krivičnog dela može da se stavi u pritvor samo u izuzetnim slučajevima i tada mora da bude odvojen od punoletnih lica.
U izuzetnim slučajevima sudija za maloletnike može da odredi da se maloletni učinilac krivičnog dela stavi u pritvor. Kada se nalazi u pritvoru, maloletnik mora biti odvojen od punoletnih lica, osim u izuzetnim situacijama kada sudija može da odredi da maloletnik bude u pritvoru zajedno sa punoletnim licem kako bi se izbegla duža izolacija maloletnika koja bi ostavila štetne posledice na njegov razvoj, a u pitanju je punoletno lice koje neće štetno uticati na maloletnika.
8. Ne postoji ograničenje koliko puta dete oštećeno krivičnim delom može da bude saslušano.
Ako se kao svedok saslušava dete koje je oštećeno krivičnim delom, saslušanje se može sprovesti najviše dva puta, a izuzetno i više puta ako je to neophodno, i tada je sudija dužan da posebno vodi računa o zaštiti ličnosti i razvoja deteta.
9. Maloletno lice nakon izvršenja zavodske mere ima pravo na reintegraciju – ponovno uključivanje u društvo.
Maloletno lice nakon izvršenja zavodske mere (upućivanje u vaspitnu ustanovu, upućivanje u vaspitno-popravni dom) i kazne maloletničkog zatvora ima pravo na reintegraciju – ponovno uključivanje u društvo.
Ovu podršku pruža organ starateljstva koji je dužan da sve vreme tokom trajanja zavodske mere ili kazne maloletničkog zatvora održava vezu sa maloletnikom i njegovom porodicom, kao i ustanovom u koju je maloletnik smešten, kako bi se on i njegova porodica pripremili za vraćanje maloletnika u njegovu socijalnu sredinu i uključivanje u društveni život.
Digitalnu platformu izradio je Centar za prava deteta u okviru projekta „FOKUS – Radimo zajedno za pravosudni sistem koji u centru ima prava i potrebe deteta”, koji sprovodi u
partnerstvu sa organizacijama: Terre des hommes Regional Office in Hungary, Defence for Children in the Netherlands, Institute of Social Activities and Practices (SAPI) in Bulgaria,
Child Circle in Belgium, Terre des hommes Hellas i Terre des hommes Romania. Projekat sufinansira Evropska unija kroz program „Prava, jednakost i državljanstvo”.
Sadržaj predstavlja stanovište Centra za prava deteta i u potpunosti je njegova odgovornost. Evropska komisija ne prihvata odgovornost za upotrebu, niti verodostojnost informacija koje
platforma sadrži.